Razgovarali smo s Frankom Bilaverom, do jučer jednim od bližih suradnika Ive Sanadera koji nam je priznao kako ni dan danas ne zna što se točno zbilo onoga dana kada se Sanader pokušao vratiti na političku scenu. (piše: Marija PRIBISALIĆ-Zadarski regional)

Tko su Sanaderovi igrači?

Branko Vukelić, Božidar Kalmeta, Darko Milinović, Ivan Šuker, Damir Polančec, Božo Biškupić, Jadranka Kosor, Biškupić i Kosorica su mu bili najbliži suradnici.


Opširnijie: www.hdzusa.com

 In medias res  "Mitten in die Dinge" - Latinská poslovica i hrvatski novi NEOVISNI magazin!

Dragi i Poštovani čitatelji našeg portala

In Medias Res ima prostora  i za Vas. Imate priču, želite prezentirati svoj rad, svoju tvrtku, Želite ...

Stojimo Vam na raspolaganju. Mi smo pokazali hrabrost, pokažite je i Vi.
Suradnica za Švicarsku

emilija.herceg@ hrvati.com

0041 79 410 68 69

Klikom na Link možete pročitati  novi magazin  In medias res.

Poveznica na PDF 

Seljaci traktorima blokiraju prometnice, traže novac. Radnici željezare danima štrajkaju glađu, traže novac. Građevinci protestiraju na ulicama, traže novac. Traži se novac. Za sada samo neki to traže očajnički jer ih životna situacija na to tjera. Brzo će ih biti puno više. Banke već plijene imovinu, kuće, stanove, zemlju. Struja i telefoni se iskapčaju. Hrane nema na stolu da se nahrani obitelj. Ovi koji se sada bune i poduzimaju različite mjere: od aktivnog napada poput blokada prometnica, do pasivnog štrajka glađu nadajući se smilovanju režimskih struktura. Ništa od svega. Nema novca, odgovaraju. To je postala mantra vlastodržaca. Nema novca.

Vlada, predsjednica s ministrima, ta nesposobna družina koja je dovela do ove situacije, uporno odgovara da novca nema. Kriza je, kažu. Kao da su sretni da je svjetska kriza, tako mi izgleda, jer to im je najbolje opravdanje kojeg su se uhvatili kao pijan plota i ne puštaju ga iz usta. Kažu, dali bi oni, nije u pitanju, ali nema. U cijelom svijetu nema – to im je opravdanje.

Pozivamo Vas ovaj petak od 18:00h da posjetite vinariju na prekrasnom Vinskom vrhu gdje ćete moći uživati u vođenoj vinskoj degustaciji.

Tajne sljubljivanja okusa domaćih delicija i Bolfan vina prezentiramo uz svaki slijed, a vođenoj blues degustaciji prethodi prezentacija i razgledavanje vinarije i vinskog podruma.

Sljubljivanjem opojnih kapljica vrhunskih vina Vinarije Vinski vrh sa okusima domaćih delicija Hrvatskog zagorja uz laganu blues glazbu
odlučili smo taj poseban doživljaj podijeliti sa ljudima dobre volje koji se nakon napornog radnog tjedna odluče posvetiti sebi, krijepljujući dušu i tijelo.

Izvor i opširnije informacije: www.libertin.hr

Plod domaće pameti i proizvodnje - prvi hrvatski gradski automobil predstavljen je na sajmu u Ženevi u nadi da će ga prepoznati strani investitori.

Posted by Dean on February 28 2010 Add Comments
http://www.mismovecina.org/?p=187

Stvarno je sve ovo za ne izdražati. Vratila sam se iz Švicarske, ali mi se ponekad čitajući i slušajući vjesti ćini kao das am snekog drugog planeta. 
                                         

Hrvatska već duže vrijeme spada u najbirokratiziranije zemlje Europe. Vlast je zapošljavala bez ikakvog ekonomskog smisla nove i nove službenike. Najnovije analize pokazuju da državni aparat sa županijama, gradovima i općinama raspolaže s 280.000 službenika i mnogi se slažu da je to jedan od najvećih problema Hrvatske. Analize dalje govore da se taj broj bez posljedica za efikasno funkcioniranje državnog aparata može smanjiti za 25%, tj. 70.000. (izvor: http://pollitika.com)
  

Pa zar nema nikoga tko bi se upitao, ljudi kome pišu ovi novinari, o ćemu oni to nama pričaju?
Izbori su prošli i što se mjenja na bolje? Nebih željela ponavljati, ali izgleda u Hrvatskoj se na političkoj sceni jednostavno sve ponavlja. Nerazumijem taj svoj Hrvatski narod. Toliko, ne samo utrošenog novca već i vremena je cjela država utrošla u predsjedničke izbore. Narod je očekivao nabolje ali na samom početku je zapelo. Izabrani se predsdnik previše brine da napravi oko sebe snažnu vlast sa nepotrebnim ministrima. I oni svi lijepi govori puni obećanja i nada, ostat će nam kao svi govori za vrijeme izbora, samo gorka uspomena na neispunjene nade. I susret mistrice Jadranke sa predsjednikom, mi danas izgleda kao isječak iz loše komedije. I dalje se čelnici bore za još više vlasti. Narod i dalje jadikuje, kako im nije dobro. Pa zar si Hrvati i Hrvatice nisu izabrali ljude koji će raditi za njih? Eto Hrvatski narode, upitajte se koga ste se vi to izabrali na demokratskim izborima.

Krajem veljače 2010. nedaleko Krapine , nakon gotovo 15 godina pripreme , gradnje i oblikovanja, otvorit će se Muzej krapinskih neandertalaca  koji su osmislili sadržajno paleontolog Jakov Radovčić i likovno arhitekt Željko Kovačić. Godine 1899. Dragutin Gorjanović Kramberger pronašao je pećinu s ljudskim ostacima na lokalitetu Hušnjakovo nedaleko Krapine, procijenivši da se radi o jednom od najvažnijih  nalazišta neandertalca u svijetu. Uz ljudske ostatke, bili su tu i životinjske kosti , te oruđe i oružje što je ukazivalo na obitavalište tog tzv. krapinskog pračovjeka. Nalaze je pohranio u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju, a na  samom nalazištu ostavljen je neadekvatan muzej, te sedamdesetih godina prošlog stoljeća  osmišljen park skulptura ljudi i životinja. Ideja o odgovarajućem muzejskom postavu kojim bi se , iako bez originalnih artefakata, ukazalo na važnost ovog lokaliteta, konačno je realizirana , te je muzejska zgrada spiralno oblikovana smještena u malenu udolinu između dva brdašca- Hušnjakova  gdje je nalazište krapinskih neandertalaca  i Josipovca na kojem su drvene skulpture iz kolonije Forma viva. Muzejski postav počinje  atmosferom u gradiću Krapini iz razdoblja Krambergerova otkrića, te se nastavlja nekolicinom markantnih  točaka u razvoju znanosti i evolucijskim tezama. Slijede počeci nastanka svemira (Veliki prasak) i planeta Zemlje (uz fosile, duhovito oblikovane kromosome, murale s ugođajem nastanka života i slično) do predaka homo erectusa i homo sapiensa. Najdojmljiviji dio pojave neandertalaca je prikaz njihova života  izuzetno oblikovanim skulpturama i pratećim filmom. Završne sekvence postava su kompjuterska simulacija bolesti pronađenih na kostima neandertalaca, njihov jelovnik, te razvoj zanata i rituala. Po završetku pregleda postava, posjetitelji se upućuju na nalazište i prije spomenuti park skulptura.

Velika je vjerojatnost da će Muzej krapinskih neandertalaca (u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja) zbog svojeg suvremenog postava, te duhovite interaktivne zamisli postati omiljen cilj djece i odraslih.

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 17. veljače, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs.   

Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji. Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs.

Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. 

 Ima mladića i djevojaka koji će se u korizmi odreći izvanjskih načina izražavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bračnih drugova koji odluče da će u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro. Neki odluče svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, poći na svetu misu. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravlji-vanje svoga duha, za liječenje svoje savjesti, intelekta i srca. Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine.  http://www.katolici

U katoličkom kalendaru na dan 14. veljače slavi se blagdan svetog Valentina, svećenika i mučenika ranog kršćanstva. Dao je život za vjeru. Valentin na latinskom jeziku znači “zdrav”, tako bi naš hrvatski Valentin bio zapravo Zdravko. Tako su odavno zazivali zagovor svetog Valentina s molitvama za zdravlje, a posebno za ozdravljenje od epilepsije.  S vremenom se sveti Valentin počeo povezivati sljubavlju.

                                                 
                                             

Dj evojke i mladići od 15. stoljeća mole se tom svecu da im pomogne otkriti i susresti osobu s kojom će sklopiti brak i osnovati obitelj. Jedna od poznatijih crkvi posvećena svetom Valentinu je ona u talijanskom gradu Terni, kamo hodočaste i naši vjernici dok obilaze tzv. franjevačka svetišta u Assisiju.Zato nije čudno da je papa Benedikt XVI. proglasio taj spomendan i danom braka, a svetog Valentina zaštitnikom bračne ljubavi. Kod nas se doduše jače naglašava da je to dan zaljubljenih.Fra Zvjezdan Linićh 
http://www.katolici   

Od 6. veljače do 16. svibnja 2010.  u Kunsthaus-u , izložbenom prostoru Univerzalnog muzeja Joanneum u Grazu  može se razgledati samostalna izložba suvremene talijansko-francuske umjetnice Tatiane Trouve pod nazivom „Il grande ritratto“.  Izložba je inspirirana istoimenim znanstveno-fantastičnim  romanom („Veliki portret“)  talijanskog spisatelja Dina Buzzatija u kojem se autor bavi pojmom umjetno stvorene inteligencije , čija je vanjska manifestacija neobična. U svojim umjetničkim instalacijama Trouve (čije prezime  prepoznajemo kao dio izraza „objet  trouve“ što u likovnom rječniku znači „nađeni predmet“, koji u novom kontekstu dobiva novi smisao) se bavi konstrukcijama novih prostora , istovremeno poznatih i stranih. Naime, ukoliko određen raspored i podsjeća na nešto znano, pitanje je, što znači svakom pojedinom promatraču, pa dakle i samoj autorici. Skulpture i svakodnevni predmeti čine neobične suodnose, oblikujući jedinstvene ugođaje i perspektive.

Uz izložbu organiziran je  prateći program,u sklopu kojeg će,  osim  predavanja, bit  priređene filmske večeri Andreja Tarkovskog, Bele Tarra i Jeana Cocteau.

Usporedno s izložbom Tatiane Trouve u Kunsthausu se do 25.travnja može razgledati skupna izložba posvećena temi brzine pod nazivom „Catch me“ sastavljena uglavnom od video projekcija, instalacija i raznih intervencija u razlaganju skulptura , te na fotografijama umjetničkih djela poznatih renesansnih umjetnika.