<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rdf:RDF xml:lang="hr" xmlns="http://purl.org/rss/1.0/" xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:rdf="http://www.e3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#" xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/">
    <channel rdf:about="/modules/weblog/">
        <title>Moj Blog</title>
        <link>/modules/weblog/</link>
        <description>Hrvati.com</description>
        <dc:language>hr</dc:language>
        <dc:creator>Master</dc:creator>
        <items>
            <rdf:Seq>
                <rdf:li rdf:resource="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=13" />
                <rdf:li rdf:resource="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=11" />
                <rdf:li rdf:resource="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=10" />
                <rdf:li rdf:resource="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=9" />
                <rdf:li rdf:resource="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=7" />
                <rdf:li rdf:resource="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=6" />
            </rdf:Seq>
        </items>
    </channel>
    <item rdf:about="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=13">
        <title>Ko jos pozna ovu pjesmu?</title>
        <link>http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=13</link>
        <dc:date>2008-01-24T23:40:28 +01:00</dc:date>
        <dc:creator>Master</dc:creator>
        <description>&amp;lt;object width=&amp;quot;425&amp;quot; height=&amp;quot;350&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;param name=&amp;quot;movie&amp;quot; value=&amp;quot;http://www.youtube.com/v/7Ogx3NNW4qk&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;/param&amp;gt;&amp;lt;param name=&amp;quot;wmode&amp;quot; value=&amp;quot;transparent&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;/param&amp;gt;&amp;lt;embed src=&amp;quot;http://www.youtube.com/v/7Ogx3NNW4qk&amp;quot; type=&amp;quot;application/x-shockwave-flash&amp;quot; wmode=&amp;quot;transparent&amp;quot; width=&amp;quot;425&amp;quot; height=&amp;quot;350&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;/embed&amp;gt;&amp;lt;/object&amp;gt;

Ovo je test, koj je povezan sa temom &amp;quot; YOUTUBE &amp;quot; iz foruma!</description>
    </item>
    <item rdf:about="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=11">
        <title>Svijet gljiva</title>
        <link>http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=11</link>
        <dc:date>2007-04-25T17:05:18 +01:00</dc:date>
        <dc:creator>gljiva</dc:creator>
        <description> http://www.sbonline.net/blog/images/2008_001456.jpg 

 Dobro doli u tajanstveni svijet gljiva  

Gljive nisu ni biljke ni ivotinje, nisu ni liajevi ni alge. Po najnovijoj nomenklaturi spadaju u grupu ivih organizama koje nazivaju talofite. Gljive uzimaju iz svoje okoline gotove sintetizirane kemijske spojeve pri tom razaraju druge organizme ili koriste dijelove biljaka preko kojih asimiliraju hranjive tvari. Dio gljive koji mi vidimo iznad povrine tla ili iz drveta je samo plodite ili plod gljive, a u stvari tek kad uberemo plodno tijelo i na donjim dijelovima izvuèemo tanke bijele niti koje nazivamo micelijem, mi smo izvukli pravo tijelo gljive. Njegova velièina moe biti i nekoliko kvadratnih metara u krug oko mjesta sa kojeg smo izvukli plodite. U prirodi egzistira oko 100.000 pznatih vrsta gljiva. Taj mnogobrojni i raznoliki svijet ivih organizama vrlo je teko u potpunosti upoznati bez serioznog i dugogodinjeg prouèavanja i boravka u prirodi, na mjestu gdje ta biæa ive. 

U ovoj kolumni, koju smo nazvali &amp;#039;Gljivarije&amp;#039; (a kako drugaèije...) æemo pokuati, osim informiranja kroz vijesti iz naeg i drugih gljivarskih drutava, pouèiti èitatelje i poneto o gljivama kroz popularne i struène èlanke èlanova drutva Varganj ali i vanjskih struènih suradnika.

Primjedba: Gljive treba jako dobro upoznati prije branja i konzumacije, jer su neke vrste èak i smrtno opasne. Autori ovih stranica upozoravaju, da se samo na osnovu slike i teksta objavljenih ovdje ili u nekoj knjizi a bez edukacije u prirodi u pratnji struènjaka za gljive, ne moe nauèiti sve potrebno za sigurno i bezopasno branje i konzumaciju gljiva.

  SLAVONSKI TARTUF  
 http://www.varganj.hr/images/001209.jpg 
Tijekom svibnja i lipnja dobili smo nekoliko e-mailova u kojem nas nai posjetitelji pitaju za razlièite vrste gljiva koje se pojavljuju diljem lijepe nae pa i malo ire.Gljiva koja dovodi u dileme i izaziva komentare svakako je
  CHOIROMYCES MAEANDRIFORMIS .  
ili po hrvatski Vijugavo-mesnata mirisnica .Gljive je iz porodice Tuber (gomoljaèe)i gotovo uvijek dolazi zakopana do pola u zemlji.Povrina je èesto ispucala ili nagriena od pueva. Bijele je boje i dok je mlada miris joj je ugodan.Gljiva je jestiva i sirova u manjim kolièinama (vlastito iskustvo) .Dobra je i na salatu, a podsjeæa na rotkvièasto povræe.Berite i jedite , nije tartuf ali iz porodice tartufa jeste.Za svoje prijatelje sam rekao da je to Slavonski tartuf , meðutim,gljiva je dosta èesta i u drugim djelovima zemlje.

Tomislav Lukiæ, prof.</description>
    </item>
    <item rdf:about="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=10">
        <title>VRIJEME APSURDA</title>
        <link>http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=10</link>
        <dc:date>2007-04-22T18:32:33 +01:00</dc:date>
        <dc:creator>mama</dc:creator>
        <description> http://www.vecernji.hr/system/galleries/pics/Staticno/kolumne/h-dujmovic.jpg Autor Tihomir Dujmoviæ
  
 Glazba i dvostruka mjerila  
O estradi je nezahvalno govoriti jer ljudi u pravilu pokleknu pred svetom tezom da se o ukusima ne raspravlja. Relacije se mijeaju kad se na estradu uvuèe politika, no tu ima spasa: drati se naèela. 
Rasprave, primjerice, o koncertu Thompsona u Sarajevu trae ba naèela: da istim oèima gledamo i druge zvijezde jer æemo samo tako doæi do realnih kategorija. Ako je toèno da je Thompson veæ najavio da æe u Sarajevu poèeti koncert usklikom Za dom spremni!, onda se prema tomu od policije nadalje trebaju svi odrediti jer je takvo to mimo pameti. Ako je, pak, to la, onda tu podvalu valja raskrinkati! Nitko normalan ne moe podrati povremenu ikonografiju na njegovim koncertima, jo manje neviðenu aferu s Jasenovcem i Gradikom. 

Ali, nije se samo Thompsonu politika uplela u posao. Ako se godinama uti o Bajaginu nastupu u Kninu, kad su se podmazivale cijevi uoèi Oluje, i o njegovu sramnom nastupu u Banjoj Luci jedva koji dan prije, a vae se svaki Thompsonov korak danas, onda smo miljama daleko od naèela. Kad se uti o Balaeviæevu priznanju da je Ne lomite mi bagrenje pisao za srpsku stvar na Kosovu i kad se unatoè tome njegove balade tretiraju jedino kao ljubavne, onda opet laemo svijetu. Kad se uti o svojedobnom Èoliæevu gromkom Drue Tito, mi ti se kunemo, to je takoðer bila politika, i kad se uti o èinjenici da je Èoliæ pjevao na ovogodinjoj proslavi srpske Nove godine, gdje je glavni hit bio Spremte se, spremte, èetnici, te da ga to nije navelo da se demonstrativno makne s pozornice, opet sebi utnjom laemo da se to nije dogodilo! 

Kad, dakle, imamo silnu kolièinu ovih i sliènih preuæivanja, a pritom salve napada na svaki Thompsonov koncert, jasno je da smo na podruèju gole politike. Kako to da estrada u funkciji èetnièke politike nikoga ne iritira? Zato estrada u slubi velièanja notornog totalitarnog lidera kao to je bio Tito nije mrlja na karijeri? Nae pjesme svi neka se plae... Ima li sramotnijeg stiha uza sve metafore ovog svijeta? Pa ipak je u medijske podrume skriven gromki Èoliæev glas koji je to pjevao.

 Da, ne moe se Èoliæ svesti samo na to. Ali ni Thompson samo na ono na to ga mediji svode! Glazba, a ne politika? Kad bi se Bajagi, Èoliæu, Balaeviæu, da ne spominjem Bregoviæa kao ikonu komunistièki doputene kontrakulture, pobrojili njihovi politièki gafovi, kad bi se izveli pred lice javnosti i stavilo im se pred nos gdje su, kada i kako koketirali s politikom jasnog totalitarizma, prvi bih isto mjerilo traio za Thompsona. Ali, kao i u Jugoslaviji, toga nema. U Jugoslaviji su mogli svi pjevati osim Vice Vukova. I tako toèno dvadeset godina. I nitko se u ocjeni titoizma ne sjeti te staljinistièke zabrane. Na toj prateæoj utnji odgojena je dananja histerija prema jednima i preutno razumijevanje prema drugima. Hrvatski nacionalizam je, drugovi, u porastu, a ima i pojava srpskog... Na toj se himni stvarala Jugoslavija. 

Otvori rubriku &amp;#039;Juga u nama, govorio mi je pokojni Drago Kastratoviæ i imat æe èitavu knjigu materijala jer se ta bolest ne rjeava preko noæi! I bio je u pravu. Zbog te bolesti medijima ne smeta èinjenica da je Bajaga doslovno nekoliko sati prije Oluje odrao koncert u Kninu i koji dan prije u Banjoj Luci, a na spomen Thompsona hvataju se za pitolj. Je li objanjivo da je Bregoviæ imao famozan koncert u Sarajevu i da mu isto to Sarajevo nikad nije zamjerilo to ga je zaboravio kad mu je bilo najtee? Gdje su onda bili prosvjedi, naèela, ponos ranjenog Sarajeva? Nitko nita ne pamti! I jer je tomu tako, bilo je moguæe da se u histeriju pretvori najava Thompsonova koncerta u Sarajevu.


http://www.vecernji.hr</description>
    </item>
    <item rdf:about="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=9">
        <title>Kultura smrti</title>
        <link>http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=9</link>
        <dc:date>2007-04-21T16:07:52 +01:00</dc:date>
        <dc:creator>mama</dc:creator>
        <description>Doavi na vlast Hitler je poèeo u djelo provoditi svoje eugeniène ideje. Naredio je da se iz samilosti uniti  ivote koji nisu vrijedni ivota, beskorisne potroaèe hrane, deformirana novoroðenèad i ozbiljno retardirane osobe. Plan je dobio i svoj kodne naziv Akcija 4.

No pod utjecajem biskupa Clemensa von Galen bio je povuèen iz javnosti ali se nastavio provoditi u koncentracijskim logorima osobito u Treblinki.

Naravno da se zgraamo od ovim Hitlerovim planom i provedbom plana. Hitler je maknut. Da li je to istina? Pitam se danas dok èitam izjave biveg guvernera savezne amerièke drave Colorado koji je izjavio:  Dunost nam je umrijeti i maknuti se s puta sa svim svojim aparatima i umjetnim srcima i dopustiti ostalima da si grade pristojan ivot. Ili pak pratiti zalaganje profesora na Princentaunu gospodina Petera Singera da je etièki opravdano ubiti dijete koje se rodi s ozbiljnim invaliditetom.

Povijest eutanazije poèinje 1920. na sveuèilitu u Freiburgu i knjigom dr Alfreda Hoche: Doputenje da se uniti ivot koji nije vrijedan ivota.

I ne treba se onda èuditi to drugu polovicu 20 stoljeæa i poèetak 21. stoljeæa moemo zvati civilizacijom smrti. Rijetke su jo drave u Europi koji ne daju nikome pravo ubiti neroðeno dijete radi komocije i koje tite ivot. Ne vjerujem da je pravo na ubijanje nepoæudnih neki civilizacijski iskorak.Sjeæam se onoga vica kada je ondanja drugarica Milka Planinc rekla: drugovi i drugarice staro nas je partijsko rukovodstvo dovelo na rub ponora, ali...mi smo naèinili odluèujuæi korak naprijed!

Nalazimo se pred uzakonjenjem eutanazije, dodue puzajuæi...ali i pu s vremenom stigne na cilj, ma kako sporo puzao. Dakle, pred onom vizijom guvernera Colorada.

Prisjetimo se stihova Alexandra Popea:

Grijeh je èudovite sa stranim licem,

da bi ga se mrzilo treba ga vidjeti:

No kad ga viðamo preèesto i kad lice mu postane nam blisko.

Prvo ga jedva podnosimo potom ga saaljevamo i na kraju ga prigrlimo.

Grijeh moderne civilizacije jest to se odrekla kulture ivota a prigrlila kulturu smrti.

 :sade:
 
Malo za razmiljnje, pgledajte link;
http://www.jmanjackal.net/cro/crotalk.htm

mama</description>
    </item>
    <item rdf:about="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=7">
        <title>Propust u Windows Exploreru</title>
        <link>http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=7</link>
        <dc:date>2006-04-24T13:23:56 +01:00</dc:date>
        <dc:creator>Hrvati.com</dc:creator>
        <description> Microsoft  je objavio reviziju sigurnosnog upozorenja s oznakom MS06-015, prvotno objavljenog 11. travnja 2006. U izvornom upozorenju opisan je sigurnosni nedostatak uo&amp;amp;#269;en kod Windows Explorera koji se javlja prilikom rukovanja objektima COM tipa, a omogu&amp;amp;#263;uje izvravanje proizvoljnog programskog koda na ranjivom ra&amp;amp;#269;unalu ukoliko napada&amp;amp;#269; uvjeri rtvu da se poveze na udaljeni datote&amp;amp;#269;ni posluitelj. Revizija je izdana kako bi uputila na dodane obavijesti u vezi skoranjeg izdavanja nove zakrpe. Korisnicima se preporu&amp;amp;#269;a, ukoliko to nisu ve&amp;amp;#263; napravili, primjena teku&amp;amp;#263;e zakrpe.

// it.monitor.hr</description>
    </item>
    <item rdf:about="http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=6">
        <title>BRANITELJSKA</title>
        <link>http://hrvati.com/modules/weblog/details.php?blog_id=6</link>
        <dc:date>2006-02-02T04:29:21 +01:00</dc:date>
        <dc:creator>Master</dc:creator>
        <description>BRANITELJSKA:

Kada je trebalo, nisam razmiljal,
Sam sam se javil i puku sam zel. 
Mislil sam naivno, svi budu tako,
Zemlju sam svoju braniti htel.

Sad spavati nemrem, jer kad zamirim,
Vidim si brata kak leti u zrak.
Njegov se mozak cijedi po meni,
A ja polako tonem u mrak.

Kad pomo&amp;amp;#269; molim od drave svoje,
Kau mi : Radi! Dosta si jak!
Nemremo svakom penziju dati,
A spavati nemre jer si bedak.

I neka se lije&amp;amp;#269;im, nek ne simuliram,
Nek ne izmiljam  nekakav stres. 
A posla nema za mene takvog,
Nemam za jesti i ivim kak pes.

I moda je bolje da brat mi je mrtav,
Barem ne vidi kak danas se  ivi.
Oni kaj zemlju su braniti hteli,
Njima se sudi,  oni su krivi.

Na bombu bum legnul i iglu bum zvlekel.
Tak bude bolje, nek uzme me mrak.
Makar zbog toga u paklu se pekel,
Jer vie nemrem iveti tak.


I nije mi, ao mladosti moje,
Ni brata kaj Hrvatskoj ivot je dal, 
Nego kad z borca delaju norca,
Kad nam se smiju. e to mi je al.



Autor: Kreimir Poloki</description>
    </item>
</rdf:RDF>Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
Warning [PHP]: mb_convert_encoding() [<a href='function.mb-convert-encoding'>function.mb-convert-encoding</a>]: Illegal character encoding specified in file modules/weblog/include/encode_set.inc.php line 25<br>
