ŠEBALJ U MODERNOJ GALERIJI „MOJ MEMENTO NA BARBARSTVO“

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji (2)

Monografska izložba Ive Šebalja (Zagreb, 1912. – 2002.), naslovljena Slikarski memento, premijerno pokazuje javnosti znatan broj umjetnikovih uljanih slika, ostvarenih 90-ih godina prošloga stoljeća. Uz nekoliko primjera iz ranijeg umjetnikova stvaralaštva i eskursa u teme koje su ga zaokupljale prije Domovinskoga rata u Hrvatskoj, izložba javnosti otkriva dosad joj nepoznati diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“ i niz ostalih ostvarenja kojima je autor reagirao na strahovita stradanja izazvana razornim djelovanjem agresorske vojske i barbarstvom uzurpatora hrvatskih krajeva.

Riječ je o slikama nastalima poslije oslobodilačke akcije „Oluja“, kada su postali razvidnima golemi razmjeri razorenih domova, paležima uništenih bogomolja i brutalnih oskrnavljenja njihove sakralne plastike. Gorljivi sekundant tih barbarskih rabota bile su fotografije pougljenjena Kristova kipa iz franjevačke crkve sv. Ante u Kninu koje mu je donio arhitekt Nenad Fabijanić, tada voditelj obnove spomenutoga kninskog zdanja i Šebaljev pouzdani suradnik, koji je već od 1990. zdušno nastojao u sve svoje angažmane na obnovi interijera sakralnih objekata uključiti i slikarova djela (primjerice, u Pagu 1993. – 1996.). Te fotografije toliko su potresle umjetnikovo biće da su ratnom pošasti uništena baština i stradanja ljudi postali zamašnjakom slikarovih posljednjih stvaralačkih godina. Samoprijegoran u radu kao rijetko tko u našemu slikarstvu, Ivo Šebalj, umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne, a dostojanstvene prirode, od 1995. do prije samoga kraja produbljivao je rekvijemski ton svoga u cijelosti moćnoga štafelajnog slikarstva. Rezultat tog atelijerskoga rada i svojstvene mu mislilačke prirode sugestivni je slikarski memento kojemu po energijskome naboju što iskrsava s uprizorenih nasrtaja tamne strane stvarnosti, po imaginativnosti i osobito po supstancijalnome kromatskom slikarskom izrazu ne vidim premca u slikarstvu njegovih suvremenika.

Valja još istaknuti da je kao prateća građa na izložbu uvršten i rečeni pougljenjeni Kristov kip koji je stradao 1993. kada je u barbarskom paležu stradala i samostanska crkva sv. Ante. Nakon oslobođenja Knina na smetlištu ga je pronašao fra Luka Delić (1996.), ondašnji gvardijan samostana i župnik Župe sv. Ante Padovanskoga. Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji (6)Osim kipa, na zgarištu crkve i samostana od njihova bogata inventara pronađene su još dvije raskomadane skulpture, a na smetlištu kraj kninskoga željezničkog kolosijeka znatno oštećene uljane slike: Bogorodica s djetetom i portret biskupa, sve iz 18. i 19. stoljeća. Spremljeni su u kninski franjevački samostan gdje su dočekali spomenutu obnovu crkve koja je po nacrtima arhitekata Nenada Fabijanića i Božidara Uršića završena 1998. Uljane slike restaurirane su i vraćene u samostan, a Kristov kip koji predstavlja „Presveto Srce Isusovo“ još čeka konzervatorsku konsolidaciju.

Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu zahvaljujemo na iskazanu povjerenju i posudbi oštećena kipa koji će, vjerujemo, kao simbol nesalomljiva duha upotpuniti postav ove stvaralačke dionice Ive Šebalja, umjetnika kojem je apstraktni govor nezatajiv, a duhovnost imanentna, ali ih na svojim slikama iskazuje oblicima i bojama drugačijima od onih koje su nam mimetički i nemimetički izričaji te ikonografija likovnih umjetnosti kroz povijest namrijeli. Na posudbi pak doista velikog broja Šebaljevih slika izloženih na ovoj izložbi zahvaljujemo gospođi Dagny Stojčević – Jan koja ih je marno čuvala svih sedamnaest godina otkako njihov autor nije više među nama.Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji

Slikarstvo Ive Šebalja odlikuje samosvojni apstraktni izraz sazdan prema vlastitim misaonim, moralnim, estetskim i metijerskim načelima i, unatoč njegovoj samozatajnoj prirodi i jednoznamenkastomu broju samostalnih izložaba, već je sredinom umjetnikova stvaralačkoga vijeka ovjerovljena njegova povijesna uloga u hrvatskome slikarstvu 20. stoljeća. Tim više se ponosimo što ovom izložbom otkrivamo djela iz umjetnikova posljednjega stvaralačkog razdoblja i pod krilaticom slikarski memento svjedočimo da Ivo Šebalj kristološkoj simbolici žrtve i nesavladiva duha prinosi svakog poštovanja vrijednu vlastitu kreaciju emanacije Duha s koje moćno odjekuje poruka pamti, sjećaj se!

Diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“ iz 1997. i oskrnavljeni Kristov kip (Presveto Srce Isusovo, 18./19. st.)           Biserka Rauter Plančić

Objavljeno u KULTURA i OBRAZOVANJE | Ostavi komentar

JUBILARNE 70. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Recital Luke Šulića i Aljoše Jurinića na 70. Igrama

Svjetski poznati i priznati hrvatski mladi glazbenici, violončelist Luka Šulić i pijanist Aljoša Jurinić, nastupit će na jubilarnim 70. Dubrovačkim ljetnim igrama 22. kolovoza atriju Kneževa dvora.
Violončelist Luka Šulić, koji posljednjih godina nastupa diljem svijeta kombinirajući solističke izvedbe i nastupe kao član planetarno popularnog dua 2CELLOS, ovim se programom vraća na Igre kao klasični glazbenik. Šulić je na Dubrovačkim ljetnim igrama prvi put nastupio 2009. godine, a u 62. festivalskoj sezoni, 2011. godine pojavio se dva puta, prvi put u prepunom atriju Kneževa dvora uz Stjepana Hausera i Zagrebačke soliste, a zatim i ispred crkve sv. Vlaha kao dio 2CELLOS sastava na njihovom prvom koncertu u Hrvatskoj. Luka je s petnaest godina postao jedan od najmlađih studenata u povijesti Muzičke akademije u Zagrebu gdje je studirao u klasi Valtera Dešpalja, a diplomirao je sa samo osamnaest godina. Obrazovanje je nastavio u Beču kod Reinharda Latzka, a magistarski studij je s izvrsnim ocjenama završio na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu.
Festivalskoj se publici Aljoša Jurinić predstavio 2016. godine recitalom u sklopu programa U susret budućnosti, koji je predstavljao mlade laureate prestižnih međunarodnih glazbenih natjecanja. Mladi pijanist koji je svoj najveći međunarodni uspjeh ostvario 2012. pobijedivši na uglednom pijanističkom natjecanju Robert Schumann u skladateljevu rodnom Zwickau, i ovom je prilikom oduševio publiku i kritiku. 
Recital virtuoznog mladog dvojca donosi program sačinjen od djela Adagio i Allegro Roberta Schumanna, Sonate u e-molu Johannesa Brahmsa, Sonate za violončelo i klavir Samuela Barbera i Piazzolline skladbe Le Grand Tango.
Ukupan glazbeni program 70. Dubrovačkih ljetnih igara dostupan je na www.dubrovnik-festival.hr.

 

Međunarodno gostovanje – Balkanski špijun na Igrama

Dramski program 70. Igara, uz već najavljene premijerne naslove Hamleta u režiji Paola Magellija i Geranium redateljice Marine Pejnović, obilježit će i gostovanja ponajboljih recentnih hrvatskih dramskih predstava i međunarodnih produkcija. Međunarodno gostovanje donijet će sjajnu humorističnu predstavu Balkanski špijun Narodnog pozorišta u Beogradu, koje će izvesti satiričnu farsu po kojoj je snimljen i kultni film, a koju je Dušan Kovačević napisao 1983. godine. Ovaj klasik nasmijat će festivalsku publiku 16. kolovoza u parku Gradac.
Na istom mjestu, Rene Medvešek za festivalsku publiku postavit će u srpnju hit predstavu Tko pjeva zlo ne misli Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, inspiriranu scenarijem Kreša Golika za jedan od najgledanijih filmova u povijesti hrvatske kinematografije. 
Ulaznice za sve dramske programe dostupne su na www.ulaznice.hr.

 

Slavimo zajedno: 70. godina Ansambla Lado na 70. Dubrovačkim ljetnim igrama!
U godini u kojoj obilježava 70. obljetnicu svoga umjetničkog djelovanja Ansambl LADO je pripremio dvosatni program u cijelosti posvećen plesovima i pjesmama Hrvata koji žive izvan domovine. Program je sastavljen od 16 plesnih i glazbenih brojeva i folklornih običaja Hrvata koji stoljećama žive u iseljeništvu. Uvijek rado viđen na Igrama, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, u jubilarnoj će sezoni nastupiti 15. srpnja na taraci tvrđave Revelin. Ulaznice su dostupne na www.ulaznice.hr.
Objavljeno u Nekategorizirano | Ostavi komentar

S Decantera četiri medalje za Feravino

Feravino 240318 (9)

Iz Londona u Feričance stižu tri srebra i jedna bronca

Na najvećem svjetskom vinskom natjecanju Decanter World Wine Awards, srebro su dobile Graševina Dika 2018., Frankovka Miraz 2016. i Cuvee Miraz 2015., dok se broncom okitila Rose Dika 2018. Vina linija Dika i Miraz Feravina redovito osvajaju medalje na međunarodnim natjecanjima, a njihovu kvalitetu potvrđuje i sve veća potražnja na stranim tržištima.

Feravino-Slike-Miraz-Frankovka-2016 Feravino-Slike-Miraz-Cuvee-2015

 

„Nakon Sommelier Wine Awards koju smo dobili početkom mjeseca za dva naša vina iz prestižne linije Miraz – Frankovku iz 2016. i Graševinu iz 2017., Decanterove medalje potvrda su kvalitete i poticaj da nastavimo u istom smjeru.Feravino-Slike-Dika-Rose-2018 Feravino-Slike-Dika-Grasevina-2018 S puno truda, ozbiljnosti i ljubavi u Feravinu na prvo mjesto stavljamo kvalitetu za koju jamčimo svojim imenom, a naša vina traže se od Kariba do Meksika“, ističe Luka Vrga, član Uprave Osilovca, tvrtke u čijem sastavu posluje ova slavonska vinarija.

Objavljeno u GOSPODARSTVO i OKOLIS | Ostavi komentar

Hrvatska je pristupanjem EU profitirala, ali nedovoljno

                             Hrvatska je pristupanjem EU profitirala, ali nedovoljno

„Hrvatska je danas, šest godina nakon pristupanja EU, gospodarski znatno snažnija zemlja. O tome svjedoče svi pokazatelji, od povećane zaposlenosti, smanjene nezaposlenosti, do smanjenja javnog duga“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na panelu u Opatiji na Konferenciji o interdisciplinarnom istraživanju u menadžmentu u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku, na temu Hrvatska – 6 godina kasnije.

IMR 2019Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je da je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje od 2014.do 2020., u kojem je Hrvatskoj na raspolaganju 10,7 milijardi kuna, do danas ugovoreno projekata u vrijednosti od 7,2 milijarde eura, odnosno 67 posto dodijeljenih sredstava, a isplaćeno do sada 2,3 milijarde eura, odnosno 22 posto dodijeljenih sredstava. „Članstvo u EU povezuje se s EU sredstvima koji su važni, ali važno je da je članstvo donijelo  i veći BDP po glavi zaposlenika, veću zaposlenost i niz drugih pozitivnih učinaka“, rekla je Žalac dodavši da je politika ove Vlade stvoriti lance vrijednosti u gospodarstvu.

„Makroekonomska slika Hrvatske danas je dobra, pomaknuli smo se,  ali to je najbolja slika koju vidite“, ustvrdio je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta dodavši kako svi ostali dijelovi sustava, tehnologija, institucije, istraživanja, socijalne politike i zajednički ciljevi ne funkcioniraju kako bi trebali. Lovrinčević dodaje da idemo polako prema destinaciji, ali je pravo pitanje hoćemo li mi biti vlasnici te destinacije i izgraditi nešto više. Smatra da nije toliki problem što mladi odlaze, već više to što je drugi mladi ne prepoznaju kao svoju priliku. „Na klincima koji dolaze je najveći teret hoće li stvoriti nešto više od puke destinacije“, zaključuje.

IMR 2019 2Vesna Škare Ožbolt ocjenjuje da je stanje u pravosuđu danas mnogo bolje, ističe da se puno napravilo, ali da ne možemo biti zadovoljni brzinom. „Nažalost, ključni problem je brzina. Doing business katastrofično pokazuje da je hrvatsko pravosuđe među posljednjima u Europi, znači – drugi se kreću brže od nas.“ 

Mladen Vedriš slaže se da smo na dobrom putu za razliku od prve dvije godine nakon pristupanja EU kada se ništa nije dogodilo. Kod reformi, savjetuje, treba imati pristup fakulteta prema studentu, koji treba uvjeriti studente da je pametno položiti ispit jer je to dobro za njih. „Tako Vlada treba imati sposobnost uvjeriti društvo da su reforme dobre za njih.“

IMR 2019 3Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić istaknuo je kako mladi odlaze van jer tamo imaju bolje uvjete i vide perspektivu koje u Hrvatskoj nema. Imamo najmanji rast; Srbi, Kosovari i Makedonci imaju veći rast od nas. Prave vlade procjenjuju željeni rast i rade strategije kako će do njega doći „ Europa je dobra, ona kaže ono što moramo i ono što ne smijemo, između toga je ogroman prostor koji Hrvatska treba iskoristiti za izgradnju naših institucija prema hrvatskim specifičnostima'', rekao je Jurčić.  

Objavljeno u POLITIKA i PRAVO | Ostavi komentar

ČETIRI HRVATSKE VINARIJE PREDSTAVLJENE U BORDEAUXU

Hrvatska vina predstavljena u Bordeauxu

Grad vina - predstavljanje hrvatskih vinaČetiri hrvatske vinarije Zlatan Otok, Dingač Skaramuča, Krauthaker i Feravino, u organizaciji HGK, predstavile su sinoć svoja vina u Gradu vina Bordeauxu pod palicom somelierke Barbare Bačić. Sinoć održan Masterclass samo je jedan u nizu aktivnosti u Gradu vina (La Cite du Vin), muzeju koji je izgradila francuska Fundacija za kulturu i promociju vina kako bi zaljubljenicima u vino omogućila da na jednome mjestu kušaju vina iz cijelog svijeta. Naime, u stalnoj postavi, nalaze se vina 26 hrvatskih vinarija.

„Hrvatska gospodarska komora potpisala je novi Ugovor s Gradom vina Bordeaux, produživši time već postojeće partnerstvo te je time otvorila još jednu izvrsnu promotivnu mogućnost za sve hrvatske vinare. Ovime su stvorene sve pretpostavke za još bolju promociju vina u inozemstvu“, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević dodavši da se Hrvatska mora i dalje brendirati kao zemlja vrhunskih vina, među ostalim i daljnjim provođenjem strategije branda Vina Croatia – vina mosaica.Grad vina - predstavljanje hrvatskih vina

„Naši su vinari pokazali još jednom da su upravo zahvaljujući potencijalu svojih vrhunskih vina spremni za najzahtjevnija tržišta na kojima se cijene autohtone i internacionalne sorte“, kaže Kovačević.

Za domaće vinare ovo je velika prilika jer se na francusko tržište nije lako probiti. Vlado Krauthaker jedan je od rijetkih sretnika koji svoja vina izvozi u Francusku. Premda posljednjih deset godina biježe i porast izvoza suhih, Krauthaker kaže kako u Francuskoj najbolje prolaze njihova slatka vina. „Nama je vrlo značajno što smo prisutni na francuskom tržištu, ne toliko iz komercijalnih ili financijskih razloga, koliko zbog prestiža u vidu same prisutnosti na tom tržištu. Što se tiče Grada vina u Bordeauxu, tamo je najveća koncentracija ljudi koji nešto znače u vinskom svijetu“, rekao je Krauthaker.

Objavljeno u Nekategorizirano | Ostavi komentar

PREDSTAVLJEN HRVATSKI PROGRAM 66. PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA

HRVATSKI PROGRAM 66. PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA

 

Pulski_filmski_festival_press_konferencija_15_5 (6)U Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu predstavljen je Hrvatski program 66. Pulskog filmskog festivala koji će se održati od 13. do 21. srpnja 2019. godine.

Ravnateljica Gordana Restović istaknula je da se sukladno javnom pozivu za sudjelovanje na 66. Pulskom filmskom festivalu, prijavilo preko 130 filmova što svjedoči o visokom interesu autora da svoje filmove predstave upravo u Puli. „Prijedlog selektiranih naslova potvrđen je na jučerašnjoj sjednici Festivalskog vijeća i vjerujem da će novine u programskoj koncepciji i mjestu prikazivanja biti dobro prihvaćene od strane publike“. Ujedno je i dodala da su svi tehnički, logistički i organizacijski planovi pri samom kraju i da je sve spremno za još jedno nezaboravno filmsko iskustvo te najavila da je osigurano i novo platno na kojemu će se prikazati najnoviji filmovi domaće i strane produkcije.    

Umjetnički ravnatelj Zlatko Vidačković izjavio je da će se u Hrvatskom programu 66. Pulskog filmskog festivala natjecati 14 filmskih naslova od kojih 8 u programu Hrvatskog filma i 6 u programu Manjinskih koprodukcija. U programu Hrvatski film će se prikazati: General Antuna Vrdoljaka, kojim se Festival i otvara, Dnevnik Diane Budisavljević Dane Budisavljević, Dopunska nastava Ivana Gorana Viteza, Koja je ovo država Vinka Brešana, Moj dida je pao s Marsa Dražena Žarkovića i Marine Škop, Posljednji Srbin u Hrvatskoj Predraga Ličine, F20 Arsena Antona Ostojića i Sam Samcat Bobe Jelčića. Natjecateljski program Manjinskih koprodukcija čine Šavovi Miroslava Terzića, Izbrisana Mihe Mazzin, Reži Koste Đorđevića, Bog postoji njeno ime je Petrunija Teone Strugar Mitevske, Teret Ognjena Glavonića i Rafael Bena Sombogaarta. Hrvatski filmovi i manjinske koprodukcije izvan konkurencije (sekcija Kontrapunkt) bit će predstavljen idući tjedan, a Međunarodni program i ostali programi u lipnju. 

Uz dugometražni, predstavljen je i program Kratke Pule u kojemu će se prikazati 7 kratkih igranih filmova: Više ne znam ko smo mi Borisa Homoveca, Minute Vanje Nikolić, Mehanika 2, Bojana Radanovića, Sahrana Tina Meze, Bepo Filipa Antonia Lizatovića, Uzimam, Petra Vrate i Ograda Lednite Zeqiraj i 3 dokumentarna filma: Pouke o čovječnosti Branka Ištvančića, Njihovim stopama, obiteljske priče s Balkana Marka Pavlovića i Vlade Bobana i Heroine domovinskog rata Irene Ščurić. Na zatvaranju Festivala biti će prikazan dokumentarni film o Oliveru Dragojeviću koji su režirali Branko Drakulić i Lea Dekleva te snimka koncerta Oliverovih 70 iz zagrebačke Arene.

Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, Christopher Peter Marcich, izjavio je da mu je čast što će ove godine sudjelovati na Pulskom filmskom festivalu obnašajući novu funkciju, iako je redovito pratio i posjećivao manifestaciju i prije, te da je Festival oduvijek poseban i značajan za Hrvatsku i nacionalnu produkciju.

U ime Hrvatskog Telekom, putem priopćenja, Richard John Brešković, direktor Sektora za marketing za privatne korisnike je izjavio: ''Zadovoljstvo je što mogu reći da se tradicionalna suradnja Pulskog filmskog festivala i Hrvatskog Telekoma nastavlja veći 17. godinu za redom. Pulski filmski festival prepoznat je kod domaćih i stranih ljubitelja filma kao ključan događaj u Hrvatskoj što najbolje svjedoči o kvaliteti kao i o važnosti ovog događaja za hrvatsku kinematografiju. Posebno mi je drago što mogu najaviti da ćemo i ove godine, prije svega vrlo dobrom suradnjom Festivala i Hrvatskog Telekoma, omogućiti nekoliko atraktivnih filmova ekskluzivno u MAXtv Videoteci i na MAXtv To Go platformi kako bismo barem djelić Festivala donijeli do ljubitelja filma u cijeloj Hrvatskoj te kako bi i oni koji ne mogu doći u Pulu također mogli uživati u festivalskim filmovima putem najbolje mreže gdje god se nalazili.“

Festival će po prvi puta posjetiti direktor filmskog odjela Festivala u Cannesu Christian Jeune.

 

 

 

Objavljeno u KULTURA i OBRAZOVANJE, Nekategorizirano | Ostavi komentar

POČINJE 26. VINISTRA – POREČ – DVORANA ŽATIKA

 

Počinje 26. Vinistra – raj za vinoljupce i gurmane

Vinistra 25_dvoranaPorečka dvorana Žatika od petka do nedjelje najpoželjnije je odredište za sve vinoljupce. Najveća novost je Vinoteka Vinistra u kojoj će se uz popust moći kupiti istarska vina

 Uz vrhunska istarska vina i više od 140 izlagača ovogodišnje 26. izdanje Vinistre nudi i odličnu hranu, degustacije, radionice i edukacije. Ništa se manje ne očekuje od najpoznatije regionalne vinske izložbe.  

Nešto staro, nešto novo, naziv je B2B degustacije koja se održava u četvrtak uoči Vinistre u hotelu Parentium. U petak, 10. svibnja, na dan svečanog otvorenja posebna gošća ovogodišnje manifestacije, poznata njemačka sommelierka Paula Bosch, vodit će masterclass Istarski vinski biseri s probranim vinima autohtonih istarskih sorti. 

U odličnom popratnom programu dvije će degustacije biti posvećene neotkrivenim potencijalima malvazije, odnosno istraživanju mogućih stilova ove sorte  – od zrele suhe malvazije do pjenušca i desertnog vina. Uz to, održat će se brojne degustacije poput Vrbničke žlahtine i Vin de Rosa, desertnog vina Vodnjanštine, ali i  istarskih delicija – bakalara, pršuta, žlomprta i kobasica…

Najveći  novitet 26. Izložbe vina je Vinoteka Vinistra u kojoj će se moći besplatno degustirati sitni zalogaji, ali i kupiti izložbena vina uz popust. Uz ulaznicu, koja stoji, 130 kuna posjetitelji će dobiti bon u vrijednosti 30 kuna koji će moći iskoristiti za kupnju omiljenog vina u Vinoteci. Do nedjelje Vinistra nudi bogat program i mnoštvo zbivanja koje istinski vinoljupci i gurmani ne smiju propustiti.

Objavljeno u Nekategorizirano | Ostavi komentar

Jadranska riba na najvećemu međunarodnom sajmu morske hrane

-U Bruxellesu započeo European Seafood Exposition 2019.-

Seafood 2019Na najvećemu međunarodnom sajmu morske hrane European Seafood Exposition 2019, koji se održava od 7. do 9. svibnja u Bruxellesu, Hrvatska je gospodarska komora tvrtkama Cromaris, ZMH Horvat, Mišlov, Arbacommerce, Sardina, PP Orahovica, Orada Adriatic, Kali Tuna i S.I.C. omogućila besplatan nastup.

„Ribarstvo u Hrvatskoj uglavnom je izvozno orijentirana proizvodnja. Gledajući 2018., pokrivenost uvoza izvozom poprilično nam je dobra. Usporedba 2018. s prethodnom godinom pokazuje blagi rast izvoza, ali i uvoza. No, bilanca nam je u plusu za 49 milijuna eura“, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević dodavši da to ponajprije možemo zahvaliti izvozu svježe i rashlađene ribe koja ima kudikamo najbolju pokrivenost uvoza izvozom među svim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (izvozi se sedam puta više nego što se uvozi).

Naime, izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. iznosio je 46.939 tona, odnosno 170 milijuna eura. Glavnina domaće proizvodnje izvozi se na EU tržište (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japan. Najznačajniji su nam izvozni proizvodi tuna, brancin, orada i šaran iz uzgoja, svježa i smrznuta sitna plava riba iz ulova te proizvodi iz prerade (riblje konzerve i slani inćuni).

Tvrtka Mišlov koja je na sajmu izložila smrznutu srdelu te marinirane i soljene inćune inače 99 posto prerađene ribe izvozi u zemlje Mediterana. Konkurentnost objašnjavaju kvalitetom. „Prerađujemo ribu ulovljenu vlastitim brodovima, a dalje je transportiramo svojim logističkim sustavom, što joj omogućava brz dolazak do tvornice i preradu u što kraćem roku, čime se postiže visoka kvaliteta proizvoda“, objašnjava direktorica Krstina Mišlov Jelavić.

Jedan od lidera hrvatske marikulture Cromaris izvozi 80%. „Nastup na sajmu pruža nam priliku za predstavljanje asortimana svježe, pakirane i delikatesne ribe iz Jadranskog mora tržištima na kojima još nismo prisutni“, rekla je Cromarisova rukovoditeljica marketinga Petra Kralj.

''Iako je naša riba na inozemnim tržištima prepoznata kao kvalitetna namirnica, domaća potrošnja naveliko zaostaje za prosjekom EU. Prosjek konzumacije ribe u Uniji iznosi 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma“, rekao je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević.

Hrvatska gospodarska komora upravo projektom „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati  potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te pojačati njen plasman u inozemstvo.

Objavljeno u Nekategorizirano | Ostavi komentar

PRŠUTI VRHUNSKE KVALITETE

Kako ćete najlakše prepoznati pršute vrhunske kvalitete?

DSCF9666    Samo oni pršuti koji imaju oznake zaštite Europske unije mogu nositi ime krčki, istarski, drniški i dalmatinski. Svi ostali su samo pršuti

Dragan Kovačević Zoran Ćevid i Tugomir Majdak Pršut je jedan od najkvalitetnijih mesnih proizvoda, a hrvatski se svojim izvrsnim osobinama može mjeriti s najboljima u svijetu. No, kako zaštićeni hrvatski pršut napraviti prepoznatljivim kupcima? Na nedavno održanim petim Danima hrvatskog pršuta zaključeno je kako su potrošači slabo upoznati sa zaštićenim oznakama.

VINA OD DAVNINA I HRVATSKI PRŠUTI 2019 070Od četiri zaštićena hrvatska pršuta krčki, dalmatinski i drniški imaju oznaku zemljopisnog podrijetla, dok je istarski dobio oznaku izvornosti što znači da meso mora potjecati iz Istre ili desetak drugih hrvatskih županija. Oznaka kvalitete Europske unije zajednička je svima, a uz nju na krčkom i drniškom je oznaka stiliziranog pršuta, istarskom stilizirani pršut podsjeća na violinu, a na dalmatinskom oznaka tri lava. Samo pršuti koji nose takve oznake mogu se zvati krčki, istarski, drniški i dalmatinski i proizvode se po strogo specificiranom protokolu.

VINA OD DAVNINA I HRVATSKI PRŠUTI 2019 069Zanimljivo je da je mnogima manje poznati krčki prvi dobio zaštitu. Štoviše, to je prvi hrvatski autohtoni proizvod koji je u Europskoj uniji dobio zaštićenu oznaku.

VINA OD DAVNINA I HRVATSKI PRŠUTI 2019 073Jedan od najzaslužnijih za taj uspjeh, pršutar Vjekoslav Žužić kaže kako kupci možda bolje poznaju istarski i dalmatinski pršut, no ugodno se iznenade kada probaju krčki. “Kupci smatraju da je pršut preskup, jer ipak nisu dovoljno upoznati s markicama koje predstavljaju zaštićenu oznaku. Uvođenje markica nije pomoglo pršutarima u očekivanoj mjeri. Na tome smo trebali više poraditi svi – od proizvođača do ministarstava poljoprivrede i turizma”, ističe Žužić.

VINA OD DAVNINA I HRVATSKI PRŠUTI 2019 071Da treba raditi kampanje kojima će se pojašnjavati prednosti zaštićenih proizvoda, smatra i Hani Hreljak, direktorica istarskog proizvođača Pisiniuma. “Koliko god mi mislili da potrošači znaju o tome, tek na manifestacijama poput Dana hrvatskog pršuta shvatimo da ne znaju mnogo. Kupcima moramo približiti koliko je mukotrpno dobiti takvu oznaku kako bi shvatili zbog čega je razlika u cijeni. Osim toga, bitna je razlika u tovu svinje, procesu proizvodnje, zrenju i sušenju”, kaže Hani Hreljak uz uvjerenje kako istarski pršut unatoč svim uspjesima nije dovoljno prepoznat.

Markice štite kupce i proizvođače od sivog tržišta

“Kupce možemo najbolje upoznati sa zaštitnim markicama na raznim manifestacijama. U Zagrebu se, primjerice, vidi kako su građani bolje upoznati sa sustavom zaštite nego u Dalmaciji. U Zagrebu dobro kupuju, a u Dalmaciji više degustiraju. No generalno se može zaključiti kako kupci ne poznaju zaštitu već smatraju kako pršut valja ili ne valja”, naglašava Vlado Prančić, vlasnik pršutane Smjeli iz Dugopolja.

VINA OD DAVNINA I HRVATSKI PRŠUTI 2019 072Markice imaju i funkciju zaštite od sivog tržišta. Sve što može navesti potrošača da je riječ o zaštićenom hrvatskom pršutu kršenje propisa podložno velikim kaznama, naglašava Patricija Hegedušić, voditeljica Službe za oznake u Ministarstvu poljoprivrede, dodajući kako su oznake ipak samo alat za bolje sutra. To potvrđuje i predsjednik

Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić. Same oznake, ističe, neće donijeti i višu cijenu već je za to potrebno brendiranje kakvo je za svoje pršute primjerice napravila Italija, uloživši golem novac.

Objavljeno u Nekategorizirano | Ostavi komentar

NAJAVA 26.VINISTRE POREČ

neimenovanoNa rekordnom Svijetu malvazija najavljena 26. Vinistra i dolazak sommelierske zvijezde Paule Bosch

Čak 272 malvazije iz pet zemalja, prvi puta velike zlatne medalje za teran, kvalitativan iskorak i podizanje bodovnog praga obilježili su 11. ocjenjivanje vina i alkoholnih pića. Tko je najbolji doznat će se uoči 26. Vinistre, koja se tradicionalno održava u porečkoj dvorani Žatika od 10. do 12. svibnja

Svijet Malvazija, neslužbeno 11. svjetsko prvenstvo ove sorte ponovo je oborilo rekord! Ove su godine na ocjenjivanje u Poreč pristigle 272 malvazije iz pet zemalja – 206 uzoraka je iz Hrvatske, 44 iz Italije, 12 iz Slovenije i po pet iz Španjolske i Grčke. Svijet Malvazija središnji je događaj na trodnevnom ocjenjivanju vina i alkoholnih pića, koje se tradicionalno održava nekoliko tjedana prije Vinistre, najpoznatije izložbe vina u regiji.neimenovano1

Ove godine od 16. do 18. travnja u hotelu Parentium više od četrdeset enologa, sommeliera i vinskih stručnjaka osim malvazije ocjenjuju još 242 uzorka vina ostalih sorti i 30 jakih alkoholnih pića, ukupno 544 uzorka, a proglašenje najboljih održava se 8. svibnja, dva dana uoči Vinistre.

„Veliki kvalitativni iskorak po uzoru na eminentna svjetska ocjenjivanja obilježava ovogodišnji Svijet Malvazija i ocjenjivanje vina. Podigli smo bodovni prag i smanjili broj članova komisije, koji sjede u krugu i tako mogu komentirati uzorke“ istaknuo je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre koji je najavio novosti na najpoznatijoj istarskoj izložbi vina.

„Više od 80 vinara, ukupno 144 izlagača, tridesetak radionica i velika vinska zvijezda Paula Bosch, prva sommelierka u Njemačkoj, autorica knjiga, tekstova i blogova koja je radila u prestižnim restoranima s Michelinovim zvjezdicama obilježit će 26. Vinistru.  Od ove godine svaki će posjetitelj uz kupnju ulaznice, koja stoji 130 kuna,  dobiti bon od 30 kuna koji će moći iskoristiti u Vinoteci za kupnju vina izlagača“, kazao je Benvenuti.

Caroline Gilby, koja je već šest godina predsjednica ocjenjivačke komisije Svijeta Malvazija i ocjenjivanja vina istaknula je kako je iznimno zadovoljna pristiglim uzorcima, a posebno je raduje što su ove godine prvu puta dodijeljene velike zlatne medalje za nekoliko terana. Najavljena 26. Vinistra (7)

Emil Perdec, direktor hrane i pića Plave Lagune, Zlatnog sponzora Vinistre, istaknuo je kako ova hotelska kuća godinama prati najpoznatiju istarsku manifestaciju, koja ima veliki značaj u promociji autohtonosti i izvornosti i turističkoj ponudi Istre.

„S Vinistrom počinje prava turistička sezona, kada su sve sobe u 36 porečkih hotela pune. Istarski vinari iz godine u godinu su bolji, njihova vina su vrhunske kvalitete i postali su najbolji ambasadori Poreča, Istre i Hrvatske“, kazao je Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča.

Fotografije Danilo Dragosavac

Objavljeno u Nekategorizirano | Ostavi komentar