GODINA TROJE U HRVATSKOJ

Godina Troje u Hrvatskoj U Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljen program povodom obilježavanja Godine Troje u Hrvatskoj. Prema riječima direktora Turskog kulturnog centra Yunus Emre instituta Zagreb, gospodina Nurullaha YavaÅŸa, „Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske proglasilo je 2018. Godinom Troje kako bi se obilježila 20. godišnjica njezinog uvrštavanja na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Tim se povodom u cijelom svijetu organiziraju prigodna dogaÄ‘anja pa tako i mi imamo zadovoljstvo proslaviti godinu Troje u Hrvatskoj gdje smo stvorili snažne veze s Arheološkim muzejom u Zagrebu.“.

Godina Troje u HrvatskojTroja je jedan od najslavnijih i najznačajnijih arheoloških lokaliteta na svijetu, a njezini ostaci najznačajniji su primjer kontakta izmeÄ‘u Mediterana i anatolijskih civilizacija i kultura. Zbog svog strateškog položaja u Troadi, Troja je stoljećima imala ulogu poveznice izmeÄ‘u Anatolije, Balkana te Egeide i Crnog mora, ponajviše trgovačkog, migracijskog, kulturološkog i političkog značaja. Zahvaljujući Homeru i njegovim epovima, postigla je besmrtnost i postala simbolom herojskih ideala koji su kroz povijest nadahnjivali brojne umjetnike, osvajače, istraživače i romantike. „U Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao i u našim partnerskim hrvatskim kulturnim ustanovama zahvalni smo našim turskim prijateljima, poglavito Turskom kulturnom institutu Yunus Emre Zagreb te Veleposlanstvu Republike Turske u Hrvatskoj na pozivu i prilici da se i mi u Hrvatskoj pridružimo slavljenju jednog od ključnih ishodišta naše zajedničke civilizacije – njezinog veličanstva Troje.”, rekao je ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu, gospodin Sanjin Mihelić.

Ove godine bogatim programom slavimo njezinu važnost i ulogu u svjetskoj povijesti. Očekuju nas iznimno zanimljiva predavanja vodećih stručnjaka – prvenstveno profesora Rüstema Aslana, voditelja projekta Troje, dvije izložbe, Troia Summer Festival i brojna druga dogaÄ‘anja.

Program su predstavili:

Nj. E. g. Mustafa Babur Hizlan, veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj

prof. dr. sc. Rüstem Aslan, voditelj arheoloških istraživanja Troje

Nurullah YavaÅŸ, direktor Turskog kulturnog  centra Yunus Emre instituta, Zagreb

dr.sc. Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru

Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu

Prof Aslan-predavanje_021

Na svom predavanju,prof. dr. sc. Rüstem Aslan, voditelj arheoloških istraživanja Troje kaže, Troja je izvor inspiracije za epove Ilijadu i Odiseju, a tijekom 4000 godina bila je dom brojnih civilizacija. Osim toga, važna je za otkrića europske pretpovijesti, a 1998. uvrštena je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Pozivamo Vas da izbliza upoznate Troju povodom 20. godišnjice proglašenja našeg zajedničkog i svjetskog blaga.

 Ministarstvo kulture i turizma Republike Turske proglasilo je 2018. Godinom Troje kako bi se obilježila 20. godišnjica njezinog uvrštavanja na UNESCO-ovu listu svjetske baštine. Tim se povodom u cijelom svijetu organiziraju prigodna dogaÄ‘anja pa tako i mi imamo zadovoljstvo proslaviti godinu Troje u Hrvatskoj gdje smo stvorili snažne veze s Arheološkim muzejom u Zagrebu. Vjerujemo da je Troja, držeći svjetlo izmeÄ‘u prošlosti i budućnosti, bila snažan most koji spaja istok i zapad te da je pridonijela miru i toleranciji. Cilj nam je predstaviti Troju, ali i Çanakkale i Tursku, u Hrvatskoj gdje se kroz sve razine školstva provlači Ilijada Homera iz Izmira. Pozivamo vas da upoznate Troju, prekretnicu u svjetskoj povijesti, vrijednost drevne anatolijske regije.

Na brdu Hisarlık u dolini uz sjeverozapadnu tursku obalu Egejskog mora, 4,8 kilometara od južnog ulaza u Dardanele nalazi se Troja. 140 godina istraživanja samog lokaliteta i okolice pokazalo je da je regija Troade bila naseljena kroz 8000 godina i otkrilo brojne tragove ljudske prisutnosti, kako u trojanskoj citadeli, tako i u donjem gradu. Nalazi uključuju obrambene zidove oko citadele, 11 vrata, popločenu ulaznu rampu te pet obrambenih kula. Navedeno većinom pripada slojevima Troja II i VI, iako su preživjeli ostaci i najranijeg obrambenog zida iz Troje I. U posljednjih 15 godina otkriveno je da je južno od citadele postojao i Donji grad koji se u kasnom brončanom dobu prostirao preko 30 hektara. U Troji nalazimo i tragove grčke i rimske prisutnosti, poput Ateninog hrama, svetišta, odeona i obližnjeg buleuteriona. ÄŒitavo područje oko Troje pak vrvi važnim arheološkim i povijesnim lokalitetima kao što su prapovijesna naselja i groblja, helenistički grobni humci, tumuli, grčka i rimska naselja, rimski i otomanski mostovi te brojni spomenici Bitke kod Galipolja.
Kako je Troja otkrivena
Svi znaju priču o Troji i njezinom padu. Nema čovjeka koji nikad nije čuo za Hektora, Ahileja, Agamemnona ili Odiseja – njihova su imena ostala zapamćena od davnih vremena kada su se proslavili svojim junačkim djelima i u pričama ljudi postigli besmrtnost. Jedini prozor u njihov svijet bili su nam Homerovi epovi koji su poput jeke izgubljenog vremena odzvanjali u našim srcima, budeći u nama sjetu za mjestima gdje nikada nismo bili i ljudima koje nikad nismo upoznali. Jedan zaljubljenik u Trojanski rat, Heinrich Schliemann, odlučio je dozvati u stvarnost taj drevni svijet i dokazati da Troja nije samo mitološko, već stvarno mjesto. Prije nego što je otišao u potragu za Trojom, Schliemann je obišao Krf, Kefaloniju i Itaku gdje je ostao zadivljen činjenicom da lokalni stanovnici poznaju priču o padu Troje i Odisejevom putovanju iako nikada nisu čitali Homerova djela.Prof Aslan-predavanje_027  S Itake je preko Peloponeza došao u Atenu da bi se u pirejskoj luci ukrcao na parobrod za Istanbul. Od tamo je preko Dardanela došao do zemlje koja se nekoć zvala Troada, gdje se prema Schliemannovom mišljenju morala nalaziti Troja. Prvo je došao do sela Burnabaši za koje su neki stručnjaci mislili da bi mogla biti lokacija nekadašnje Troje. No, umjesto dva izvora, koliko ih spominje Homer, u blizini Burnabašija naÄ‘eno ih je ak 34, dok se nakon temeljitog iskopavanja nije našlo ništa osim do tada netaknutog tla i prirodnih stijena, a i duljina od Helesponta gdje je prema Ilijadi bio ahejski tabor do navodne Troje bila je preduga da bi je Ahejci prešli i nakon toga bili odmorni i spremni za borbu. U svakom slučaju, sve je ukazivalo na to da Burnabaši nije Troja.  Nakon što je pažljivo proučio zabilješke antičkih autora te, prema savjetu britanskog arheologa Franka Calverta koji je još 1865. godine proveo podrobna iskopavanja na brdu Hisarlık, Schliemann je uvidio da je upravo taj lokalitet u blizini mjesta Çanakkale po svemu savršeno odgovarao Homerovim opisima te da bi to moglo biti mjesto gdje leži Troja. ÄŒinjenice da se u blizini nalazi topli izvor o kojemu piše Homer, da se s visoravni vidi gora Ida te da samo brdo uvjerljivo dominira cijelom ravnicom, potaknule su Schliemanna da upravo na tom mjestu počne kopati, odnosno nastaviti Calvertov posao.

Ovaj unos je objavljen u KULTURA i OBRAZOVANJE. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori