ŠEBALJ U MODERNOJ GALERIJI „MOJ MEMENTO NA BARBARSTVO“

Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji (2)

Monografska izložba Ive Šebalja (Zagreb, 1912. – 2002.), naslovljena Slikarski memento, premijerno pokazuje javnosti znatan broj umjetnikovih uljanih slika, ostvarenih 90-ih godina prošloga stoljeća. Uz nekoliko primjera iz ranijeg umjetnikova stvaralaštva i eskursa u teme koje su ga zaokupljale prije Domovinskoga rata u Hrvatskoj, izložba javnosti otkriva dosad joj nepoznati diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“ i niz ostalih ostvarenja kojima je autor reagirao na strahovita stradanja izazvana razornim djelovanjem agresorske vojske i barbarstvom uzurpatora hrvatskih krajeva.

Riječ je o slikama nastalima poslije oslobodilačke akcije „Oluja“, kada su postali razvidnima golemi razmjeri razorenih domova, paležima uništenih bogomolja i brutalnih oskrnavljenja njihove sakralne plastike. Gorljivi sekundant tih barbarskih rabota bile su fotografije pougljenjena Kristova kipa iz franjevačke crkve sv. Ante u Kninu koje mu je donio arhitekt Nenad Fabijanić, tada voditelj obnove spomenutoga kninskog zdanja i Šebaljev pouzdani suradnik, koji je već od 1990. zdušno nastojao u sve svoje angažmane na obnovi interijera sakralnih objekata uključiti i slikarova djela (primjerice, u Pagu 1993. – 1996.). Te fotografije toliko su potresle umjetnikovo biće da su ratnom pošasti uništena baština i stradanja ljudi postali zamašnjakom slikarovih posljednjih stvaralačkih godina. Samoprijegoran u radu kao rijetko tko u našemu slikarstvu, Ivo Šebalj, umjetnik samotnjak iznimne stvaralačke snage i samozatajne, a dostojanstvene prirode, od 1995. do prije samoga kraja produbljivao je rekvijemski ton svoga u cijelosti moćnoga štafelajnog slikarstva. Rezultat tog atelijerskoga rada i svojstvene mu mislilačke prirode sugestivni je slikarski memento kojemu po energijskome naboju što iskrsava s uprizorenih nasrtaja tamne strane stvarnosti, po imaginativnosti i osobito po supstancijalnome kromatskom slikarskom izrazu ne vidim premca u slikarstvu njegovih suvremenika.

Valja još istaknuti da je kao prateća građa na izložbu uvršten i rečeni pougljenjeni Kristov kip koji je stradao 1993. kada je u barbarskom paležu stradala i samostanska crkva sv. Ante. Nakon oslobođenja Knina na smetlištu ga je pronašao fra Luka Delić (1996.), ondašnji gvardijan samostana i župnik Župe sv. Ante Padovanskoga. Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji (6)Osim kipa, na zgarištu crkve i samostana od njihova bogata inventara pronađene su još dvije raskomadane skulpture, a na smetlištu kraj kninskoga željezničkog kolosijeka znatno oštećene uljane slike: Bogorodica s djetetom i portret biskupa, sve iz 18. i 19. stoljeća. Spremljeni su u kninski franjevački samostan gdje su dočekali spomenutu obnovu crkve koja je po nacrtima arhitekata Nenada Fabijanića i Božidara Uršića završena 1998. Uljane slike restaurirane su i vraćene u samostan, a Kristov kip koji predstavlja „Presveto Srce Isusovo“ još čeka konzervatorsku konsolidaciju.

Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja u Splitu zahvaljujemo na iskazanu povjerenju i posudbi oštećena kipa koji će, vjerujemo, kao simbol nesalomljiva duha upotpuniti postav ove stvaralačke dionice Ive Šebalja, umjetnika kojem je apstraktni govor nezatajiv, a duhovnost imanentna, ali ih na svojim slikama iskazuje oblicima i bojama drugačijima od onih koje su nam mimetički i nemimetički izričaji te ikonografija likovnih umjetnosti kroz povijest namrijeli. Na posudbi pak doista velikog broja Šebaljevih slika izloženih na ovoj izložbi zahvaljujemo gospođi Dagny Stojčević – Jan koja ih je marno čuvala svih sedamnaest godina otkako njihov autor nije više među nama.Postav izložbe Ivo Šebalj, Slikarski memento u Modernoj galeriji

Slikarstvo Ive Šebalja odlikuje samosvojni apstraktni izraz sazdan prema vlastitim misaonim, moralnim, estetskim i metijerskim načelima i, unatoč njegovoj samozatajnoj prirodi i jednoznamenkastomu broju samostalnih izložaba, već je sredinom umjetnikova stvaralačkoga vijeka ovjerovljena njegova povijesna uloga u hrvatskome slikarstvu 20. stoljeća. Tim više se ponosimo što ovom izložbom otkrivamo djela iz umjetnikova posljednjega stvaralačkog razdoblja i pod krilaticom slikarski memento svjedočimo da Ivo Šebalj kristološkoj simbolici žrtve i nesavladiva duha prinosi svakog poštovanja vrijednu vlastitu kreaciju emanacije Duha s koje moćno odjekuje poruka pamti, sjećaj se!

Diptih „Moj memento na barbarstvo u crkvi u Kninu“ iz 1997. i oskrnavljeni Kristov kip (Presveto Srce Isusovo, 18./19. st.)           Biserka Rauter Plančić

Ovaj unos je objavljen u KULTURA i OBRAZOVANJE. Bookmarkirajte stalnu vezu.

Odgovori